Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Armin Kržalić tvrdi da je jedan od glavnih razloga odaska bh. građana u Siriju bila navodna pomoć muslimanima koji su u potrebi, obaveza da se bore u…
… ‘svetom ratu’ ili da su jednostavno bili ‘zavedeni pričama’.
Do tog zaključka je došao u okviru studije “Putnici u Siriju: Kriminološka i sigurnosna analiza s posebnim osvrtom na povratnike sa sirijskog ratišta”, koja je rezultat istraživanja u okviru projekta “Definisanje faktora i procesa koji vode do radikalizacije, ekstremizma i terorizma u Bosni i Hercegovini – DeFRET”.
Kržalić je u razgovoru za Fenu istakao da je metodološko istraživanje bazirano na primarnim podacima, te da su do informacija dolazili direktnim razgovorom sa 11 povratnika iz Sirije i članovima devet porodica čiji su očevi ili braća bili ili su još u Siriji.
Dodao je da su također radili i sa fokus-grupama u lokanim zajednicama: Maglaj, Tuzla, Sarajevo, Zenica i Cazin te objavili i anketu javnog mnijenja iz četiri kantona za koja su utvrdili da postoji najveći broj odlazaka na strana ratišta, a to su Sarajevski, Tuzlanski, Zeničko-Dobojski i Unsko-sanski kanton.
Kržalić je istakao da su kroz direktne razgovore sa povratnicima pokušali testirati određene teze koje su plasirane u medijima ili istraživanjima te da su ispitanici trebali odgovoriti da li je glavni razlog njihovog odlaska u Siriju ratna dešavanja tokom agresije na BiH, mudžahedini, prijateljske ili rodbinske veze te hidžra kao poziv.
Iako nijedan od ispitanika nije dao isti odgovor, došli su do podatka da rat i ratna dešavanja u BiH kod nijednog povratnika nije prepoznat kao motiv odlaska u Siriju, kao ni povezanost sa mudžahedinima ni hidžra kao poziv nije bila motiv.
Kržalić je dodao da su sa njima razgovarali da su se nadali da će im se imovinsko stanje popraviti te da je pet od devet ispitanika smatralo da im poboljšanje imovinskog stanja nije imalo uticaj na njihovu odluku.
Naglasio je važnost definiranja profila povratnika, ističući da većina dolazi iz porodica bez primanja, da nisu skloni kriminalnom ponašanju, da protiv većine nije vođena istraga ili podignuta optužnica prije odlaska u Siriju te da nisu bili zaposleni.
– Njihove porodice tvrde da su povratnici u mladosti bili pozitivne osobe, ali da su neki imali poteškoća u djetinjstvu, da su kao vrlo mladi zasnivali porodice i da ih je većina bila religiozna i prije odlaska u Siriju, posvećena selefijskoj formi prakticiranja islama – kazao je Kržalić .
Dodao je da su utvrdili da su prijatelji i internet dva vodeća faktora koji su doprinijeli najvećoj uspostavi komunikacije između povratnika i odlaska u Siriju.
– Ne smatraju se kao prijetnje po zajednicu u BiH niti ih se građani boje, većina ih ima negativno iskustvo iz Sirije, poznaju rad na računaru, gaje osjećaj pripadnosti zajednici i imaju pozitivno mišljenje o nemuslimanima – naveo je Kržalić kao jedan od zaključaka koje su definirali u istraživanju.
Istakao je da je većina povratnika prepoznala da im je potreban posao kako bi se integrirali u društvo te da su spremni učestvovati u programima prekvalifikacije ili edukacije. Posebno je naglasio hitnu potrebu za rješavanjem problema u vezi nemogućnosti upisa djece povratnika u knjigu rođenih.
Projekt izrade studije je finansirala Evropska unija posredstvom Međunarodnog centra izvrsnosti za borbu protiv nasilnog ekstremizma – Hedayah, a zajednički su ga implementirali Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu te Udruženje Nova sigurnosna inicijativa.
Izvor: Vijesti.ba / FENA
